Kako europski aerodromi otkrivaju dronove?

"Ovo je hibridno ratovanje"

„Nešto novo i opasno događa se na našem nebu,” rekla je u Europskom parlamentu u srijedu. „Samo u posljednja dva tjedna, borbeni zrakoplovi MiG povrijedili su zračni prostor Estonije, a dronovi su letjeli iznad ključnih lokacija u Belgiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Danskoj i Njemačkoj.

Letovi su prizemljeni, lovci uzletjeli, a protumjere aktivirane kako bi se osigurala sigurnost naših građana. Nema sumnje — ovo je dio zabrinjavajućeg obrasca rastućih prijetnji", rekla je von der Leyen.

Parlament se ovaj tjedan priprema donijeti rezoluciju koja upozorava na “ruske agente” koji koriste dronove za ometanje zračnog prometa.

Međutim, vlasti zračnih luka tvrde da dronovi nisu ništa novo te da broj incidenata raste već godinama. Iako se sumnja da iza mnogih stoji Rusija, to je vrlo teško dokazati.

U nekim slučajevima — poput onih kada su ruski borbeni dronovi nadlijetali Poljsku i Rumunjsku — tragovi Kremlja lako su prepoznatljivi.

Ali mnogi od nedavnih incidenata mnogo su nejasniji.

Ciljano vođena kampanja sive zone

Voditelj jedne belgijske tvrtke za proizvodnju projektila izvijestio je o zabrinjavajućem porastu pojavljivanja dronova. Bespilotne letjelice nepoznatog podrijetla prouzročile su zatvaranje zračnih luka u Danskoj, Norveškoj i Njemačkoj.

„Jedan incident može biti pogreška. Dva — slučajnost. Ali tri, pet, deset? To je namjerna i ciljano vođena kampanja sive zone protiv Europe. I Europa mora odgovoriti,” rekla je von der Leyen.

Upadi dronova u zračne luke nisu rijetkost.

2010. porastao uvoz manjih dronova

„Susreti s dronovima događaju se već godinama, a učestaliji su postali u [Europskoj] uniji kada je oko 2010. naglo porastao uvoz manjih potrošačkih dronova,” rekao je Sander Starreveld, direktor konzultantske tvrtke SIG Aviation.

Prema podacima koje je 2021. objavila Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA), broj incidenata s dronovima u europskom zrakoplovstvu porastao je s oko 500 godišnje u 2015. na gotovo 2.000 u 2019. EASA nije mogla pružiti novije podatke.

Prikupljanje informacija nije jednostavno, piše POLITICO.

Kako ih otkrivaju?

„Sustavi kontrole zračnog prometa općenito nisu sposobni otkriti male dronove, jer je tradicionalni radar optimiziran za velike zrakoplove s većom reflektirajućom površinom, a ne za lagane uređaje od karbonskih vlakana,” rekao je Frédéric Deleau, potpredsjednik za Europu Međunarodne federacije udruga kontrolora zračnog prometa.

„Zbog toga se mali dronovi često ne registriraju na radaru ili ih se pogrešno prepozna kao ptice ili smetnje.”

„Kako bi se taj jaz zatvorio, nekoliko je zračnih luka postavilo specijalizirane tehnologije za otkrivanje dronova, uključujući radar, radiofrekvencijske skenere, elektrooptičke kamere i akustične senzore,” rekao je Deleau.

Ali to možda nije dovoljno da se svi dronovi identificiraju. „Nijedna tehnologija zasad ne nudi potpunu i pouzdanu pokrivenost,” dodao je.

Od ‘pilota’ do kriminalaca

Nisu svi dronovi povezani s Moskvom — iako u nekim slučajevima jesu.

Ranije su glavni problem bili rekreativni korisnici.

„Donedavno je glavni problem bio što prosječan operator drona često nije znao gdje smije, a gdje ne smije letjeti,” rekao je Starreveld.

„Kupite jedan, i odjednom se prosječan korisnik naziva ‘pilotom’ pred prijateljima i obitelji,” dodao je. „Radoznalost i nepažnja doveli su do prvih susreta između dronova i komercijalnih zrakoplova.”

Kada je prijetnja postala jasna, europski regulatori uveli su nova pravila i kampanje osvješćivanja o zabranjenim zonama letenja u blizini pista i ključne infrastrukture. Proizvođači su također uveli softverska ograničenja kako bi se spriječilo da dronovi lete blizu zračnih luka.

S tim mjerama, problem s dronovima trebao je oslabjeti — što Starreveldu čini posebno zabrinjavajućim nedavni porast pojava blizu zračnih luka.

„Novo u nedavnim incidentima jest to da se čini kako se dronovi sada namjerno koriste za ometanje zračnog prometa,” rekao je. „Za pilote komercijalnih zrakoplova, sama ta ideja svrstava ove događaje u sasvim drugu, duboko zabrinjavajuću kategoriju — onu s kriminalnom namjerom.”

Kada dronovi udare u avione

Dronovi predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik.

Tvrtka JACDEC, koja se bavi analizom sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu, zabilježila je 25 slučajeva sudara aviona i dronova u posljednjem desetljeću — nijedan nije imao smrtne posljedice.

„Aktivnost dronova u blizini civilnog zračnog prostora opasna je — bez obzira bila namjerna ili ne,” rekao je Jan-Arwed Richter, izvršni direktor JACDEC-a.

„Zrakoplovi su građeni da izdrže udare manjih objekata poput galebova, golubova ili tuče. No moderni profesionalni dronovi mogu biti znatno veći, teži i sadrže mnogo metala, uključujući baterije,” dodao je.

U slučaju sudara, „takvi objekti mogu onesposobiti motor ili probiti krilo zbog ogromne sile udara pri velikim brzinama putničkih zrakoplova.”

Utjecaj na zračni promet

Sama prisutnost dronova dovoljna je da utječe na zračni promet, jer zračne luke iz sigurnosnih razloga često ograniče letove.

„Incidenti s dronovima, bez obzira gdje i kada se dogode, nedvojbeno utječu i na zračne luke i na aviokompanije — remeteći putnike i uzrokujući neplanirane troškove u sektoru,” rekla je Ourania Georgoutsakou, izvršna direktorica udruženja Airlines for Europe.

Zbog male veličine i teškoće u otkrivanju, mnogi od tih incidenata teško se potvrđuju. Tako je bilo i u prosincu 2018., kada je zračna luka London Gatwick pretrpjela 33-satni prekid prometa zbog brojnih prijavljenih pojava dronova — koje nikada nisu bile dokazane ni fotografirane.

180 dronova u 2024. oko luke u Bruxellesu

Između srpnja i rujna 2024., tvrtka SkeyDrone, koja nadzire zračni prostor oko Zračne luke Bruxelles, otkrila je 180 neovlaštenih dronova blizu pista te 84 u osjetljivijoj “crvenoj zoni”. Međutim, nijedan od tih incidenata nije uzrokovao prekid letova.

Zračna luka München morala je biti zatvorena noću 2. listopada nakon što je primijećeno nekoliko dronova, što je prouzročilo 17 otkazivanja i 15 preusmjeravanja letova. Njemačka kontrola zračne plovidbe (DFS) priopćila je da je zračna luka u prvih devet mjeseci 2025. imala još osam takvih upada.